Nacionalni park Đerdap se nalazi u jugozapadnom delu Evrope, u severozapadnom delu Republike
Srbije, na samoj međunarodnoj granici sa Rumunijom.
Ukupna površina Nacionalnog parka iznosi 67.698 hektara, a
zaštitnom zonom obuhvaćeno je 193.968 hektara. Osnovni prirodni fenomen ovog
područja je magična Đerdapska klisura kroz koju protiče reka Dunav.
Park se prostire na oko 100 km leve obale Dunava od Golupca do Karuša kod Kladova i obuhvata uzani šumoviti brdsko
planinski pojas, širine 3-9 -{km}- uz Dunav, koji se izdiže iznad Dunava od
50-900 metara nadmorske visine. Ovo područje - područje Đerdapske
klisure nacionalnim parkom je proglašeno 1975. godine.
Specifičan geometrijski razvoj, vrlo povoljna đerdapska klima, složena struktura klisura, kanjona i dubokih uvala, ovaj prostor izdvajaju
kao jedinstven europski menzuralni tercijarne flore, vegetacije i stena.
Flora
Đerdapa se ne odlikuje samo raznovrsnošću i bogatstvom, nego i izrazitim
verignim karakterom. Na prostoru parka opstaje preko 1100 biljnih vrsta.
Raznolikost staništa i zajednica se odrazila i na faunu koja poput flore, nosi
obeležje reliktnosti. Na ovom prostoru se mogu sresti medved, ris, vuk, šakal, štekavac, sova ušara, crna roda kao i mnoštvo drugih vrsta.
Vrlo povoljni uslovi za život bili su razlog stalnog prisustva čoveka o čemu
svedoče mnogi arheološki nalazi i kulturno-istorijski spomenici, kao što su
naselje Lepenski vir, arheološki lokaliteti poput Djoke,
Golubački grad, ostaci Trajanovog mosta, Trajanove table, rimskog limesa, raznovrsni kasteli, do očuvanih primera
narodne srpske arhitekture.
Osnovna odlika parka je velika šumovitost (preko 64%) i izrazito bogatstvo i
raznovrsnost flore, faune geomorfoloških oblika i bogatstvo kulturno-istorijskih
spomenika od najstarijih epoha do danas. Oko 9% odnosno 5500 ha površine
Nacionalnog parka Đerdap čini deo Dunava koji pripada Srbiji. To Nacionalni park
Đerdap čini i rečnim nacionalnim parkom. Dolina Dunava
sastavljena je od tri kanjonsko-klisurske doline:
Golubačka tvrđava sa Dunava
Kanjonske doline usečene su u krečnjake južnih Karpata.
Đerdap, Gvozdena vrata, hiljadama godina je izazov za putnike, trgovce,
ratnike i mirotvorce. To su vrata između dva važna kulturna i ekonomska dela
sveta, između donjeg i srednjeg Podunavlja. Đerdap je oduvek bio prirodno
strateško mesto ogromnog značaja, i u ratu i u miru. Zato je duž Đerdapa veliki
broj istorijskih spomenika.
Srbije, na samoj međunarodnoj granici sa Rumunijom.
Ukupna površina Nacionalnog parka iznosi 67.698 hektara, a
zaštitnom zonom obuhvaćeno je 193.968 hektara. Osnovni prirodni fenomen ovog
područja je magična Đerdapska klisura kroz koju protiče reka Dunav.
Park se prostire na oko 100 km leve obale Dunava od Golupca do Karuša kod Kladova i obuhvata uzani šumoviti brdsko
planinski pojas, širine 3-9 -{km}- uz Dunav, koji se izdiže iznad Dunava od
50-900 metara nadmorske visine. Ovo područje - područje Đerdapske
klisure nacionalnim parkom je proglašeno 1975. godine.
Specifičan geometrijski razvoj, vrlo povoljna đerdapska klima, složena struktura klisura, kanjona i dubokih uvala, ovaj prostor izdvajaju
kao jedinstven europski menzuralni tercijarne flore, vegetacije i stena.
Flora
Đerdapa se ne odlikuje samo raznovrsnošću i bogatstvom, nego i izrazitim
verignim karakterom. Na prostoru parka opstaje preko 1100 biljnih vrsta.
Raznolikost staništa i zajednica se odrazila i na faunu koja poput flore, nosi
obeležje reliktnosti. Na ovom prostoru se mogu sresti medved, ris, vuk, šakal, štekavac, sova ušara, crna roda kao i mnoštvo drugih vrsta.
Vrlo povoljni uslovi za život bili su razlog stalnog prisustva čoveka o čemu
svedoče mnogi arheološki nalazi i kulturno-istorijski spomenici, kao što su
naselje Lepenski vir, arheološki lokaliteti poput Djoke,
Golubački grad, ostaci Trajanovog mosta, Trajanove table, rimskog limesa, raznovrsni kasteli, do očuvanih primera
narodne srpske arhitekture.
Osnovna odlika parka je velika šumovitost (preko 64%) i izrazito bogatstvo i
raznovrsnost flore, faune geomorfoloških oblika i bogatstvo kulturno-istorijskih
spomenika od najstarijih epoha do danas. Oko 9% odnosno 5500 ha površine
Nacionalnog parka Đerdap čini deo Dunava koji pripada Srbiji. To Nacionalni park
Đerdap čini i rečnim nacionalnim parkom. Dolina Dunava
sastavljena je od tri kanjonsko-klisurske doline:
Golubačka tvrđava sa Dunava
- Golubačka, dugačka 14,5 km, najmanje širine 230 m
- Gospođin Vir dužine 15 km i najmanje širine između 220 m
- Kanjon Velikog i Malog Kazana dužine 19 km i najmanje širine 150
m I tri kotline:
- Ljupkovska
- Donjomilanovačka
- Oršavska
Kanjonske doline usečene su u krečnjake južnih Karpata.
Đerdap, Gvozdena vrata, hiljadama godina je izazov za putnike, trgovce,
ratnike i mirotvorce. To su vrata između dva važna kulturna i ekonomska dela
sveta, između donjeg i srednjeg Podunavlja. Đerdap je oduvek bio prirodno
strateško mesto ogromnog značaja, i u ratu i u miru. Zato je duž Đerdapa veliki
broj istorijskih spomenika.