Nacionalni park Kopaonik se nalazi u centralnom delu Republike Srbije. Zbog
svojih prirodnih vrednosti, 1981. godine Kopaonik je
proglašen za nacionalni park. Nacionalni park Kopaonik obuhvata površinu od
11.810 hektara i po broju endemičnih vrsta predstavlja jedan od najznačajnijih
centara biodiverziteta endemične flore Srbije.
Nacionalni park predstavlja, zakonom zaštićeni i tačno ograničen predeo
koji se održava u prirodnom stanju. U njemu su zaštićeni životinjski i biljni
svet, reljefi, erozivni, akumulacijski, glacijalni i drugi oblici prirodne
retkosti. Prvi nacionalni park u svetu je u SAD – Yelowstone proglašen
1872.godine (država Wyoming). U Evropi je prvi ustanovljeni Nacionalni park –
Engadin u Švajcarskoj 1909.godine. Za Nacionalni park u Srbiji proglašeni su:
Fruška Gora, Tara, Kopaonik, Đerdap i Šar planina.
Kopaonik se nalazi između reka Ibra i Sitnice na zapadu,Laba na
jugoistoku, Jošanice i Kozničke reke na severu dok je istočna strana omeđena
dolinom reke Rasine i Toplice.
Kopaonik je poznat po interesantnim hidrološkim pojavama tresavama i
pištevinama. Tresave nastaju kao posledica velikog isparenja mnogih potoka i
bara i stare su preko 1000 godina. Najveća tresava na Kopaoniku je Jankova bara.
Pištevine su prirodni zagati od busenaste trave u kojima se zadržava voda.
Obično pištevine postaju tresave.
Na području Kopaonika nalazi se nekoliko urvinskih jezera. Najveće je Semeteško
jezero, koje se nalazi na 900 mnv u ataru sela Semeteš ispod visa Orlovac.
Semeteško jezero je kružnog oblika, prečnika 60m. Vodu dobija od podvodnih
izvora, a manjim delom i od dva izvora iznad jezera. Podvodni izvori zaslužni su
za to što je jezeru praktično nemoguće izmeriti dubinu, jer su oni toliko duboki
i široki da praktično predstavljaju deo jezera
svojih prirodnih vrednosti, 1981. godine Kopaonik je
proglašen za nacionalni park. Nacionalni park Kopaonik obuhvata površinu od
11.810 hektara i po broju endemičnih vrsta predstavlja jedan od najznačajnijih
centara biodiverziteta endemične flore Srbije.
Nacionalni park predstavlja, zakonom zaštićeni i tačno ograničen predeo
koji se održava u prirodnom stanju. U njemu su zaštićeni životinjski i biljni
svet, reljefi, erozivni, akumulacijski, glacijalni i drugi oblici prirodne
retkosti. Prvi nacionalni park u svetu je u SAD – Yelowstone proglašen
1872.godine (država Wyoming). U Evropi je prvi ustanovljeni Nacionalni park –
Engadin u Švajcarskoj 1909.godine. Za Nacionalni park u Srbiji proglašeni su:
Fruška Gora, Tara, Kopaonik, Đerdap i Šar planina.
Kopaonik se nalazi između reka Ibra i Sitnice na zapadu,Laba na
jugoistoku, Jošanice i Kozničke reke na severu dok je istočna strana omeđena
dolinom reke Rasine i Toplice.
Kopaonik je poznat po interesantnim hidrološkim pojavama tresavama i
pištevinama. Tresave nastaju kao posledica velikog isparenja mnogih potoka i
bara i stare su preko 1000 godina. Najveća tresava na Kopaoniku je Jankova bara.
Pištevine su prirodni zagati od busenaste trave u kojima se zadržava voda.
Obično pištevine postaju tresave.
Na području Kopaonika nalazi se nekoliko urvinskih jezera. Najveće je Semeteško
jezero, koje se nalazi na 900 mnv u ataru sela Semeteš ispod visa Orlovac.
Semeteško jezero je kružnog oblika, prečnika 60m. Vodu dobija od podvodnih
izvora, a manjim delom i od dva izvora iznad jezera. Podvodni izvori zaslužni su
za to što je jezeru praktično nemoguće izmeriti dubinu, jer su oni toliko duboki
i široki da praktično predstavljaju deo jezera