Prokletije su planinski venac u istočnoj Crnoj
Gori, južnom delu Srbije (Kosovo i Metohija) i severnoj Albaniji. Prokletije su visok planinski venac na jugoistočnom rubu Dinarskog
planinskog sistema. Najviši vrh Prokletija Jezerski vrh visok 2.694 -{m}- je istovremeno i
najviši vrh Dinarskih planina. Drugi po redu je Đeravica na Kosovu i Metohiji sa 2.656 -{m}-. Đeravica je
ujedno i najviši vrh Srbije.Najveći deo planine sa severne strane je
prirodni park koji zauzima oko 1.000 -{km
Granica srpske oblasti Prokletija počinje na Mokroj
Gori i Suvoj planini na severoistoku, nastavljajući u
blagom luku duž linije Istok – Peć – Dečani – Junik do reke Ribnik na jugoistoku. Zapadna granica je srpska
granica sa Crnom
Gorom i Albanijom. Oblast obuhvata oko 40 odvojenih
planina koje zajedno grade jedan od najvećih Dinarskih
masiva. U poređenju sa drugim delovima Dinarskih planina,
geološki supstrat na Prokletijama je složeniji. Prisutni su krečnjaci i dolomiti, dijabaz-rožna formacija, bankoviti i
masivni krečnjaci, argilošisti, peščari i konglomerati.
Prokletije su u prošlosti različito nazivane: „Beriseldi“, „Severnoalbanski
Alpi“, „Alpi na jugu Evrope“, „Crnogorski Alpi“ i dr. Današnji naziv u množini - Prokletije, jer
označava veći broj planinskih venaca, prvi je uveo čuveni geograf Jovan Cvijić. Istražujući ovu planinsku grupu, on
je primetio da ovdašnje srpsko stanovništvo naziva Bogićevicu, Greben, Bjelič, Karanfile i Trojan zajedničkim imenom Prokletije, što znači
proklete planine. Ovaj naziv Cvijić je u svojim radovima proširio na čitav
planinski venac počev od Skadarskog jezera pa sve do Ibra i Metohije. Naziv je danas prihvaćen u opštoj
terminologiji i toponimiji. Albansko stanovništvo Prokletije naziva (albanski: Bjeshkët e Nemuna) što u prevodu znači „proklete“
ili „zabranjene“ planine. Naziv Prokletije ima dvostruko etimološko značenje. Ono simbolizuje, ne samo
prirodne odlike ovog prostora (krševitost, divljinu, neprohodnost), već i
nekadašnje društveno-istorijske prilike koje su bile prisutne na ovom prostoru
(lična nesigurnost, anarhija, razne opasnosti i dr.).
Najviši
vrh Srbije Đeravica
je sa 2.656 metara nadmorske visine
najviši vrh Srbije. Ovaj vrh se nalazi u južnoj
Srbiji, opština Dečani, pokrajina Kosovo i Metohija, iznad
srednjovekovnog manastira Visoki Dečani. U neposrednoj blizini vrha se
nalaze mnogobrojna lednička jezera, od kojih je najveće Đeravičko. Nalazi se na oko 2.200 metara
nadmorske visine i iz njega ističe reka Ribnik (Erenik), koja protiče kroz Metohiju.
Jezero ima oblik zuba, sa najvećom dužinom od 240 i širinom od 120 metara, dok
mu je najveća dubina 3.8 metara. Stanište je nekoliko vrsta vodozemaca iz familije salamandrida, koji se
hrane letećim insektima.
Gori, južnom delu Srbije (Kosovo i Metohija) i severnoj Albaniji. Prokletije su visok planinski venac na jugoistočnom rubu Dinarskog
planinskog sistema. Najviši vrh Prokletija Jezerski vrh visok 2.694 -{m}- je istovremeno i
najviši vrh Dinarskih planina. Drugi po redu je Đeravica na Kosovu i Metohiji sa 2.656 -{m}-. Đeravica je
ujedno i najviši vrh Srbije.Najveći deo planine sa severne strane je
prirodni park koji zauzima oko 1.000 -{km
Granica srpske oblasti Prokletija počinje na Mokroj
Gori i Suvoj planini na severoistoku, nastavljajući u
blagom luku duž linije Istok – Peć – Dečani – Junik do reke Ribnik na jugoistoku. Zapadna granica je srpska
granica sa Crnom
Gorom i Albanijom. Oblast obuhvata oko 40 odvojenih
planina koje zajedno grade jedan od najvećih Dinarskih
masiva. U poređenju sa drugim delovima Dinarskih planina,
geološki supstrat na Prokletijama je složeniji. Prisutni su krečnjaci i dolomiti, dijabaz-rožna formacija, bankoviti i
masivni krečnjaci, argilošisti, peščari i konglomerati.
Prokletije su u prošlosti različito nazivane: „Beriseldi“, „Severnoalbanski
Alpi“, „Alpi na jugu Evrope“, „Crnogorski Alpi“ i dr. Današnji naziv u množini - Prokletije, jer
označava veći broj planinskih venaca, prvi je uveo čuveni geograf Jovan Cvijić. Istražujući ovu planinsku grupu, on
je primetio da ovdašnje srpsko stanovništvo naziva Bogićevicu, Greben, Bjelič, Karanfile i Trojan zajedničkim imenom Prokletije, što znači
proklete planine. Ovaj naziv Cvijić je u svojim radovima proširio na čitav
planinski venac počev od Skadarskog jezera pa sve do Ibra i Metohije. Naziv je danas prihvaćen u opštoj
terminologiji i toponimiji. Albansko stanovništvo Prokletije naziva (albanski: Bjeshkët e Nemuna) što u prevodu znači „proklete“
ili „zabranjene“ planine. Naziv Prokletije ima dvostruko etimološko značenje. Ono simbolizuje, ne samo
prirodne odlike ovog prostora (krševitost, divljinu, neprohodnost), već i
nekadašnje društveno-istorijske prilike koje su bile prisutne na ovom prostoru
(lična nesigurnost, anarhija, razne opasnosti i dr.).
Najviši
vrh Srbije Đeravica
je sa 2.656 metara nadmorske visine
najviši vrh Srbije. Ovaj vrh se nalazi u južnoj
Srbiji, opština Dečani, pokrajina Kosovo i Metohija, iznad
srednjovekovnog manastira Visoki Dečani. U neposrednoj blizini vrha se
nalaze mnogobrojna lednička jezera, od kojih je najveće Đeravičko. Nalazi se na oko 2.200 metara
nadmorske visine i iz njega ističe reka Ribnik (Erenik), koja protiče kroz Metohiju.
Jezero ima oblik zuba, sa najvećom dužinom od 240 i širinom od 120 metara, dok
mu je najveća dubina 3.8 metara. Stanište je nekoliko vrsta vodozemaca iz familije salamandrida, koji se
hrane letećim insektima.